TROGIR
Trogir - grad čija urbanistička cijelina spada među najvrijednije i najbolje očuvane spomenike srednjeg vijeka na istočnoj obali Jadrana, nastao je u 4. stoljecu prije n.e. kao grčka kolonija "Tragurion".
Taj gradić u prvom stoljeću naše ere postaje dijelom Rimskog Carstva, razvivši se u važno trgovačko i upravno sjedište rimske provincije Dalmacije.
Nakon pada Rimskog Carstva, Trogir je stekao status autonomne komune.
Gradić, smješten na malom otočiću povezan jednim mostom sa kopnom, a drugim sa otokom Čiovom, pun procvat doživljava tijekom srednjeg vijeka. To razdoblje predstavlja vrhunac društvene, gospodarske, kulturne i umjetničke moći Trogira. Vrijeme je to velikih gradnji, ucvršćenja obrambenog sustava zidina i tvrđava koje su u potpunosti zaokružile grad.
Jedan od bisera Trogira je katedrala sv. Lovre s glasovitim Radovanovim portalom. Istinski zaštitni znak trogirskog kiparstva jest majstor Radovan. On je ujedno i najznačajniji kipar hrvatske srednjevjekovne umjetnosti.
Katedrala je smještena na glavnom trgu koji bilježi kontinuitet osnutka, nedaleko gradske vijećnice, sudnice, gradskog sata te jedne od najljepših palača - Čipikove.
Dah prijašnjih vremena osijeća se u svim trogirskim kalama, koje se u mnogim slučajevima nisu mijenjale stoljećima.
Od njegovih brojnih crkava treba spomenuti crkvu sv. Nikole u čijoj dragocjenoj zbirci umjetnina je izložen znameniti reljef Kairosa - božanstva sretnog trenutka (IV/III st. prije n.e.), crkva sv. Dominika sa svojom zbirkom umjetnina, crkva Sv. Petra, crkva Gospe od Karmela.
Osim ranije spomenute velike palače Čipiko tu su još i mala palača Čipiko, palaca Lucić, palača Garagnin Fanfogna u kojoj se smjestio bogati Muzej grada Trogira.
Nedavno je otvoren još jedan od muzeja- Muzej sakralne umjetnosti u kojemu se cuva Bogorodica s djetetom - djelo velikog majstora Duknovica, jednog od domacih majstora koji su živjeli i stvarali na ovom podrucju.
Još i danas sačuvan je dio gradskih zidina koje su okruživale grad te kula i tvrđava koje su se nastavljale na njih kao što su tvrđava Kamerlengo, sagrađena krajem XV st., te kula sv. Marka.
Između ova dva spomenika nalazi se gloriet francuskog maršala Marmonta - spomenik na doba kada je za kratko ali značajno razdoblje za razvoj gospodarskog života, Trogirom vladala Francuska.
U sklopu zidina bilo je i više gradskih vrata od kojih su poznata ona na sjevernoj strani sa likom sv. Ivana, zaštitnika grada, južna gradska vrata sagrađena u maniristickom stilu sa ložom u kojoj su boravili oni koji su zakasnili nakon večernjeg zatvaranja vrata.
Kao nekada tako i danas, u Trogiru postoje brojni parkovi - najznačajniji je park obitelji Garagnin Fanfogna iz XVIII st., park u centru grada na predjelu zvanom Žudika, park u predjelu Pasike.
Lokalni majstori kao i stranci (Radovan, Blaž Jurjev Trogiranin, Ivan Duknović, Andrija Aleši, Nikola Firentinac i drugi) zaslužni su za stvaranje bogate kulturne baštine - grada muzeja, bisera Jadrana s neprekinutim povijesnim i kulturnim kontinuitetom, što je znao prepoznati i UNESCO te ga je 1997. godine uvrstio na Listu svjetske kulturne baštine.
Današnji Trogir je grad u kojem se suvremeni turistički sadržaj (životopisni kafići, vrhunski restorani, barovi, ekološki čiste plaže) skupa s obilnim povijesnim i kulturnim nasljedem, potiče maštu i poziva na otkrivanje novih doživljaja.
Nije li to dovoljan razlog da posjetite ovaj grad?

